Registrirajte se Prijava

Sorte maslina

Na maslinarskom području Hrvatske nalaze se mnoge sorte maslina, a neke od njih zadržale su i do danas svoje izvorne nazive i time nas podsjećaju na povezanost naših jadranskih prostora sa starim mediteranskim civilizacijama. Od starogrčkih sorata što su se u Istri i Kvarneru održale do danas, spominje se Orcola, dok su se u doba Mletačke Republike u 16. i 17.stoljeću, širile sorte Rossignolo, Buga, Carbona, Morasolo, Susino i druge. U novije doba introducirane su suvremene sorte maslina, kao Leccino, Picholine, Pendolino, Carolea, Coratina, Frantoio, Itrana, Cucco i dr., koje su zasađene na različitim maslinarskim područjima Hrvatske.


Prema uvjetima podneblja, Istra se nalazi u trećoj podzoni, također i u pretposljednjoj klimatskoj zoni uzgoja maslina – u području u kojem se mora brinuti o niskim temperaturama. Oštre zime pojavljuju se svakih 25-30 godina, a češće se javljaju niske temperature (od 7 do 8 C ispod ništice) koje mogu prouzročiti stanovite štete. U takvim uvjetima održale su se sorte maslina otporne na niske temperature.



Istarska bjelica (sinonimi:Bjelica, Belica, Zlatna belica, Bianchera, Bianca istriana)

Istarska bjelica vuče svoje podrijetlo iz područja Boljunca kod Trsta. Najviše je rasprostranjena na ankaranskom području u Sloveniji, a sve se više širi i na hrvatskom dijelu Istre (Buje, Tar, Poreč).

Srednje bujnog je rasta. Listovi su srednje veliki i široki, tamno zelene boje.

Plodovi su srednje veličine, svjetlozelene do rumenkaste boje.

Kasno dozrijeva, sredinom ili koncem studenog.

Odlične je rodnosti.

Sadržaj ulja u plodu iznosi oko 24%. Ulje je visoke kakvoće. Plodovi se također koriste i za konzerviranje.

Jedna je od najotpornijih sorti na niske temperature.

Crnica (Vodnjanska) (sinonim: Karbonera)

Vjerojatno je to varijetet crnice ženske vodnjanske (Carbonera femmina di Dignano). Vrlo je raširena oko Peroja i Fažane, manje oko Vodnjana.

Stablo doseže visinu i do 10metara. Grane su uspravne, duge, vitke, sa žućkastom korom.

List je tanji duži od onog crnice ženske, prema vrhu proširen i završava šiljkom koji je katkad srpastog oblika. Gornja strana je tamnozelena i sjajna, a donja vrlo svjetla s izraženom nervaturom.

Plod je gotovo okrugao, crne boje s crvenkastim odsjajem. Meso ploda je tamno sve do koštice.

Zbog slabije rodnosti, manje je raširena od crnice ženske, i više podložna oštećenjima od vremenskih nepogoda.

Sadržaj ulja u plodu kreće se oko 23 posto. Ulje je vrlo kvalitetno.

Buža (Vodnjanska)

Ova je sorta slična maslini Leccia di Toscana.

Stablo je veliko, doseže katkad visinu i do 10 metara. Krošnja je razvedena i viseća

List je velik, tanak, s gornje strane živo-zelen i sjajan, a s donje strane vrlo svijetao i bjelkastozelen.

Plod je velik i ovalan, ljubičastozelene boje, često nakrivljen na jednu stranu.

Vrlo je osjetljiva u doba cvjetanja, pa je zbog toga nestalne i periodične rodnosti. Zahtijeva tople i zaštićene položaje.

Izvrsna je sorta za proizvodnju ulja i stolnih maslina.

Sadržaj ulja u plodu iznosi oko 17 posto. Ulje je visoke kakvoće.

Leccino (sinonim: Leccio)

Leccino je talijanska sorta podrijetlom iz Toscane.

Stablo je srednje bujnosti. Krošnja je široka i gusta.

List je duguljasto-okruglog oblika, srednje veličine. S gornje strane je svijetlozelene boje, a sivosrebrnast s donje strane.

Plod je elipsoidalnog oblika, srednje veličine, crne boje.

Leccino je autosterilna sorta, pa je uz nju potrebno saditi i sortu Pendolino kao oprašivača.

Rano dozrijeva i zadovoljavajućeg je priroda.

Količina ulja u plodu dostiže 20 posto. Ulje je visoke kakvoće. Plod se koristi i za proizvodnju crnih maslina za jelo.

Debela (sinonimi: Lošinjka, Krčka krupna)

Ova je sorta na otok Krk donesena s Lošinja, najvjerojatnije u 18.stoljeću.

Razvija srednje bujno stablo, s razgranatom krošnjom i visećim granama srednje dužine.

List je dugačak, a ponekad vrlo širok. S gornje strane je sjajno zelene, a s donje sive boje.

Plod je krupan, vrlo mesnat. Kožica ploda tijekom zriobe postaje ljubičaste boje. Kod prezrelih plodova meso je vinsko-crvene boje.

Ova sorta je otporna na vjetar, sušu i niske temperature. Nedostatak joj je jako izbijanje izdanaka.

Količina ulja u plodu dosiže 19-20 posto. Ulje nije osobito cijenjeno. Poznata je prvenstveno kao uljarica, ali je dobra i za proizvodnju stolnih maslina.

Naška

Jedna je od najstarijih autohtonih sorti maslina. Dobar je oprašivač za ostale sorte maslina na otoku Krku.

Stablo raste uspravno, bujno je i visoko.

List je uzak i duguljast, vrlo mali.

Plod je okruglasto izduženog oblika. U godinama obilnog uroda dugo zadržava zelenu boju. Tijekom zriobe kožica ploda poprima tamnoljubičastu i crnu boju.

Osjetljiva je na hladnoću i buru.

Količina ulja dosiže 18-19 posto. Ulje je visoke kakvoće.

Rošulja (vjerojatni sinonim: Rošulja piranska)

Stablo je srednje veličine, krošnja je skupljena i slabo razgranata, s tendencijom rasta u visinu.

List je proširen u sredini i zašiljen na vrhu.

Plod je srednje veličine i okrugao. Boja kožice se mijenja od zelene na crvenkastu do crvenoljubičaste i zatvoreno ljubičaste. Kod potpune zrelosti meso je ljubičasto.

Ova sorta je osjetljiva na buru.

Prosječni postotak ulja je 19,40 posto. Ulje je dobre kakvoće.

Slatka (sinonimi: Plominka i vjerojatno Trillo di Toscana)

Uzgaja se na otoku Krku od davnih vremena, a vjerojatno je donesena iz Plomina.

Stablo je razmjerno niskog rasta. Grančice su viseće i duge, malo razgranjene.

List je srednje širine, na vrhu zašiljen i skoro trnovit. S gornje strane je vrlo tamne zelene boje, dok je s donje svijetle boje.

Plod je vrlo mesnat i zašiljen. Tijekom zriobe kožica ploda poprima tamnoljubičastu i crnu boju.

Vrlo je otporna na mraz i hladnoću.

Ova sorta daje visoke prirode. Plodovi se koriste za prozvodnju ulja i za jelo.

Količina ulja u plodu je niska, u prosjeku oko 16 posto.

Ulje je vrlo visoke kakvoće i zbog toga se na Krku najviše cijeni.

Oblica (sinonimi: Orgula, Orkula)

Ime joj potječe od okruglastog, oblog oblika ploda. Uzgaja se od davnina u svim maslinicima otoks Korčule i ubraja u najstarije sorte otoka.

Razvija srednje bujna stabla, okruglaste krošnje u obliku otvorenog kišobrana.

List je tamnozelene boje.

Plod je okruglast, simetričan, srednje krupan, zaobljenog vrha. Boja ploda u zrenju je ružičasta do tamno ljubičasta, ujednačena. Debela kožica lako se odvaja od čvrstog i tamno obojenog mesa u zrelosti.

Oblica je rana sorta, sa 160 dana od cvatnje do zriobe. Slabo je samooplodna i podložna je naizmjeničnoj rodnosti. Otporna je na sušu, vjetrove i hladnoću.

Količina ulja seže od 17,80 do 22,10 posto.

Drobnica

Najstarija je autohtona sorta masline otoka Korčule. Najbrojnija je u maslinicima Blata i Vele Luke, gdje se nalaze najstarija i najveća stabla.

Razvija uspravno, bujno i visoko stablo, rijetke krošnje, s velikim i prostranim deblom.

Plod je okruglasto izdužen, boje prije zriobe svijetlo zelenkaste, a u zriobi tamnoljubičaste. Meso ploda je čvrsto i sitno zrnato, zrenjem dobiva ljubičastu do tamno ljubičastu boju.

Srednje je rana sorta jer joj je od cvatnje do zriobe potrebno oko 180 dana.

Ističe se bujnim porastom i visokom otpornošću na vjetrove, zimu i sušu. Dobar je oprašivač za lastovku i oblicu.

Količina ulja u plodu posljednjih dana studenog dosiže od 16,40 do 21,10 posto. Plod se koristi isključivo za dobivanje ulja.

Lastovka

Uzgaja se na cijelom otoku Korčula, osobito na zapadnom dijelu gdje postupno preuzima vodeće mjesto u sortimentu.

Razvija srednje bujno stablo, okruglasto, obično račvastog debla.

Plod je duguljast, bačvast i simetričan. Boja ploda prije zriobe je zelenkasta, a u zriobi tamno ljubičasta do crna. Meso je tamnocrveno, srednje čvrsto.

Ubraja se u srednje rane sorte sa 190 dana od cvatnje do zriobe. Dostatno je samooplodna, a za nju dobar je drobnica.

Slabo je otporna na niske temperature, pa joj odgovaraju zaklonjeniji položaji i oni uz morsku obalu.

Donosi redovite i obilate prirode svake godine, zbog čega je visoko cijenjena. Lastovka je najuljevitija sorta na Korčuli. U tijeku prve dekade prosinca sadržaj ulja u svježem plodu seže od 16,40 do 24 posto.

Plod se koristi isključivo za proizvodnju ulja, koje je nešto gorkastijeg okusa.

Ispis  
29. kolovoz 2014
Uvjeti uporabe
Izjava o privatnosti