Istarsko maslinarstvo nema, poput proizvođača lavande, zajedničku strategiju i plasman maslinovog ulja, premda bi objedinjeno tržište omogućilo manjim proizvođačima snažniji plasman, veću dobit i permanentnu, stručnu edukaciju. Županijsko poduzeće MIH d.o.o. (Made in Histria) sa sjedištem u Poreču, pri kraju je izrade plana i pred početkom realizacije projekta osnivanja Centra za maslinarstvo u Krasici, blizu Buja, u kraju poznatom po velikim maslinicima i tradicionalnoj smotri maslinovog ulja »Oleum Olivarum«. Za lokaciju Centra odabrana je stara osnovna škola u Krasici, prostor koji će, saznajemo od nositelja projekta mr. Đanfranka Pribetića, postati mjesto povezivanja znanosti i poslovanja, domaćih i stranih stručnjaka, spajanja izvornih vrijednosti i najsuvremenije tehnologije, a sve prema načelu održivog razvoja.

Put do tržišta

 Centar za maslinarstvo u malom mjestu Krasica, kada se izgradi, bavit će se otkupom i trženjem maslinovog ulja, organiziranjem edukativnih, stručnih skupova, aukcijom tipičnih proizvoda od masline, burzom maslinovog ulja, izravnom prodajom tradicijskih prehrambenih proizvoda i suvenira.- MIH d.o.o. bit će prvo društvo koje će organizirano otkupljivati masline i maslinovo ulje, zaključuje direktor firme Darko Kadum. Iako je osnivač MIH-a Istarska županija, firma je orijentirana na tržišno poslovanje. Osnovni cilj budućeg Centra za maslinarstvo povećanje je prihoda maslinara uporabom izravnog marketinga i izravne prodaje, stvaranje prepoznatljivog brenda malih neafirmiranih proizvođača pod nazivom »Istarsko djevičansko maslinovo ulje« te uvođenje novih sadržaja - održavanja raznih skupova, radionica i malih konferencija.- Trenutna kvantiteta proizvodnje maslinovog ulja nije zadovoljavajuća jer manji proizvođači ne uspijevaju tijekom cijele godine zadovoljiti potrebe tržišta, naglašava Pribetić.- U ukupnoj masi proizvođača osjeća se nedostatak adekvatne prezentacije kategorija proizvoda i ponuda kroz gastronomsku ponudu. Trebalo bi se više usmjeriti na prezentaciju maslinovog ulja kao začinskog i zdravstvenog proizvoda, zaključuje Kadum. Brendiranje je, mišljenja su naši sugovornici, najoptimalniji put do domaćeg i inozemnog kupca. Prema sudu vodećih svjetskih stručnjaka iz ovog područja, istarsko  djevičansko maslinovo ulje ima priliku za takav razvoj.- Ali dizajniranje simbola istarskog djevičanskog maslinovog ulja tek je početak brendiranja proizvoda, napominje Pribetić.

Novi proizvodi

 Karakteristike konačnog proizvoda maslinovog ulja uvjetovane su nizom čimbenika, od kojih su najvažniji sorta i stupanj zrelosti, ističe Kadum. Stari su Rimljani maslinovo ulje klasificirali u pet kategorija, ovisno o stupnju zrelosti, dijeleći ga na ulje dobiveno od zelenih plodova, od prošaranih plodova u fazi početka dobivanja boje kožice, zrelih plodova masline, plodova koji se pobiru s tla i onih trulih, oštećenih plodova od kojih se radilo ulje za uljanice i koje se upotrebljavalo u prehrani robova. Povodeći se tom metodologijom, Centar za maslinarstvo planira započeti proizvodnju karakterističnih ekstra djevičanskih ulja od kojih bi svako bilo servirano uz određeno jelo, nešto slično kao i kod vina. Posebno bi se plasirala slatka i nježna ulja, harmonična ulja te snažna, pikantna ulja.Već ove godine krenut će se u testiranje tržišta otkupom 30 tona maslina od istarskih poljoprivrednika, saznajemo do sugovornika. Dobivenu količinu od oko tri tisuće i petsto litara ulja pokušat će se kao jedinstveni brend plasirati na domaće i strano tržište. Na temelju dobivenih rezultata planirat će se i kapaciteti budućeg skladišta u Krasici.- Trenutno smo u završnoj fazi izrade elaborata o zaštiti geografskog  porijekla istarskog maslinovog ulja, a budućnost maslinovog ulja je upravo u zaštiti kako proizvođača, tako i potrošača, ističe Kadum.

Izvor: Radenko Vadanjel, Noli list, 18.7.2007.