Registrirajte se Prijava

Novosti

Svi članci   RSS

Požari poharali maslinike u Grčkoj

 

U tjedan dana požari su odnijeli 64 života i opustošili najmanje 454 tisuće jutara zemlje, uglavnom na Peloponezu gdje se proizvodi trećina ukupne količine maslinovog ulja u Grčkoj. A vatre i dalje gore…

 

 

Artemida, Grčka – Grčkim brdima i dolinama još uvijek tinjaju nebrojena debla maslina, a na spaljenoj zemlji, poput razasutih kuglica ugljena, leži njihov dragocjeni plod. Doklegod pogled seže, polja koja rađaju najpoznatiji grčki izvozni proizvod uništila je vatra. 

U tjedan dana požari su odnijeli 64 života i opustošili najmanje 454 tisuće jutara zemlje, uglavnom na Peloponezu gdje se proizvodi trećina ukupne količine maslinovog ulja u Grčkoj. A vatre i dalje gore…

 U plamenu možda i nije stradala cjelokupna industrija maslinovog ulja u Grčkoj, koja je inače treći proizvođač maslinovog ulja u svijetu; početne procjene ukazuju na gubitak od oko 4 % godišnje proizvodnje. No, financijska propast prijeti tisućama maslinara, a brojnim selima egzodus mladih ljudi koji će teško preživjeti.

 “Ovo možda i neće imati ozbiljne posljedice po maslinarstvo u makro razmjerima, ali u mikro razmjerima udarac je ogroman,” izjavio je Gregory Antoniadis, predsjednik grčke udruge za industriju i procesuiranje maslinovog ulja.

 Ministarstvo financija procjenjuje da je na stradalim područjima uništena polovica proizvodnje na gospodarstvima.

 U kulturi gdje maslinovo ulje ponekad zovu tekućim zlatom, prizor starih čvorastih grana masline koje nestaju u plamenu posebno je bolan. U ovom brdovitom području, nekih četrdesetak kilometara udaljenom od stare Sparte, masline tvore oko 60 % prihoda poljoprivrednika. Novim stablima treba između sedam i deset godina da počnu rađati, što znači da do tada uzgajivači neće imati nikakve zarade.

 Nikos Bokaris, predsjednik grčke udruge šumarskih stručnjaka, opisao je devastaciju maslinika kao “nepopravljivu društvenu i ekonomsku katastrofu” čije žrtve “danas nisu u stanju zadovoljiti svoje osnovne životne potrebe”.

 Jednu od žrtava, Theoni Kostandopoulou, zatekli smo kako stoji usred garavih batrljaka svojih maslina i plače.

 “Što ćemo bez ulja?” prozborila je kroz suze. “Izgorile su nam masline… Što će sada biti s nama?”

 Kada se prije više od 40 godina Theoni Kostandopoulou doselila u Artemidu, selo smješteno visoko u brdima Peloponeza, na njezinom polju je raslo svega pet stabala maslina. Ona i njezin muž zasadili su na rubu sela još desetke, zajedno s voćnjakom i povrtnjakom.

 Ova starica od 77 godina cijelu je noć prosjedila pred kućom i polijevala je vodom. Kuću je, za razliku od okolnih koje su izgorile do temelja, uspjela spasiti, ali ne i usjeve.

 Vlada je objavila da će pružiti pomoć u vrijednosti od 400 milijuna dolara, uključujući početnu pomoć od 4.100 dolara svakoj obitelji koja je izgubila imovinu i 13.600 dolara onima koje su izgubile kuću. Poljoprivrednici će dobiti po 818 dolara za svako jutro spaljenog maslinika. Ukupna pomoć stradalima u požarima iz grčkih privatnih donacija iznosi preko 52 milijuna dolara.

 U Makistosu, selu udaljenom nekoliko kilometara od Artemide, vatra je progutala 50 od 65 kuća, a spržena polja protežu se naširoko oko sela, sve do planinskih vrhova u daljini.

 Maslinovo ulje bilo je glavni izvor prihoda seljana. Dimos Kokaliaris, četrdesetdvogodišnjak čiji otac živi u Makistosu, boji se da će se mještani jednostavno iseliti. “Imao sam masline koje sam posadio još kao dijete. Ni jedna nije ostala, niti jedna,” žali se Dimos. “Vidjet ćemo što nam je sad činiti. Možda budemo ponovo sadili.”

 Devetnaestogodišnji Yiannis Pothos jedan je od mnogih čije su obitelji davno napustile selo i otišle u grad, no čiji se otac vratio u Makistos i obnovio staru obiteljsku kuću. Od kuće je sada ostala ruševina na zgarištu; plamen je bio tako snažan da su se prozori istopili.

 “Od obradivog zemljišta nije ostalo ama baš ništa. Sva stabla maslina, svi vinogradi spaljeni su, a preživjele životinje nemaju što jesti,” ispričao nam je Yiannis. Njegova je obitelj pravila vino i proizvodila dvije tone maslinovog ulja godišnje kako bi povećala obiteljski prihod. “Ove godine, nećemo imati ništa.”

 “No drugi su mještani prošli još puno gore,” objasnio nam je. “Ovdje žive osamdesetogodišnji starci kojima su kuće izgorile do temelja. Oni nemaju kamo, ovo je njihov dom. Od čega će sada živjeti oni koji su živjeli od maslina? A oni koji imaju stoku, što će oni? Što će njihova stoka jesti? Ugalj?”

Izvor: Elena Becatoros, ASSOCIATED PRESS WRITER

 Komentari (0)
Ocijenite ovaj članak
Komentari
Trenutno nema komentara.
Za komentar kliknite ovdje.
Ispis  

Arhiva

20. studeni 2008
Uvjeti uporabe
Izjava o privatnosti