Atmosferska zima pak nema svoj određeni početak ni svršetak. I u Hrvatskoj je zima različita, na Hvaru je potpuno drukčija nego u Lici, Gorskom kotaru ili Slavoniji. Prema jačini zime i broju sunčanih dana biljke se prilagođavaju na svoj način.

Maslina je biljka koja ima relativno kratku biozimu, 60 - 70 dana, od gubitka plodova do razvrstavanja pupova. To su prosinac i siječanj, a u Zagori i veljača. Maslina se i sama priprema da zimski odmor provede što sigurnije. Dio sokova i rezervne hrane prebacuje u panj i korijen, ne stvara novo lišće ni grančice, smanjuje sadržaj vode u stablu pa ono postaje krtije i lakše se lomi. Maslina se budi na sve što joj u tom snu i miru smeta. Na atmosferske nepogode, kao što su jaki vjetrovi, niske temperature i led čovjek nema utjecaj, ali svojim radom može postati saveznik svih nepogoda i pridonijeti šteti više nego da te radove nije izveo.

Kasnom rezidbom, pomlađivanjem u visoko, te kasnom gnojidbom, naročito ako je previše dušika, produžuje vegetaciju, tjera maslinu na nove izbojke, a ti mladi izbojci nisu otporni na niže temperature i jake vjetrove. Na ovaj način skraćenje zimskog odmora negativno se odražava na sljedeću vegetaciju, na razvrstavanje pupova i novi prirast. Dakle, onaj maslinar koji nije stigao pognojiti u jesen (do polovine listopada), neka to ne čini početkom zime. Sve radove za vrijeme mirovanja treba odgoditi. Zimski odmor je jedino pogodan za obnovu starih nasada, a to je u maslinarstvu veoma bitno.

Riječ je o obnovi masline iz gupke ili panja, otklanjanjem sveg nadzemnog dijela (obnova iz panja) te nadzemnog i suvišnog podzemnog dijela (obnova iz gupke). Ako stablo zahtijeva obnovu, a ima jedno deblo i zdrav panj, odstranjuje se nadzemni dio do razine tla, a panj se ne dira. Obnova iz gupke je radikalnija mjera, odstranjuje se sav nadzemni dio, sredina panja i sve suvišno drvo između glavnih gupka kojih se ostavlja 4 - 5. To je naporan i težak posao, ponekad za jedno stablo treba utrošiti i do dva dana. No, tako obnovljeno stablo uz pravilno oblikovanje ostaje rodno i desetak godina. Na ovaj način se pomlađuju i stabla stradala u požaru. Ako je bilo što nejasno, najbolje je obratiti se najbližem stručnjaku Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i dobit ćete svu potrebnu pomoć.

Odmah nakon berbe stabla bi trebalo politi nekim bakrenim preparatom, jače koncentracije (2 - 3-postotna bordoška juha), što je zaštita od paunova oka. Pretkraj biozime (kalendarski svršetak siječnja, početak veljače) provodi se zaštita stabala od štitaste uši i čađavice. Rezidba na rod obavlja se na kaju biozime. Ako maslinar nije obavio glavnu jesensku gnojidbu (NPK 1:2:3), kraj siječnja je rok da to učini, ali sada s povećanim udjelom dušika, KAN, ne UREA, može se pomiješati s NPK-om, a može se i rasuti samostalno.

Izvor: T.D., Agroglas, 12.12.2007.