Registrirajte se Prijava

Novosti

Svi članci   RSS

Sadnja maslina

 

Sadnice maslina prodaju se opremljene uskim žutim trakama, deklaracijama, na kojima su upisani osnovni podatci o sadnici, kao što su vrsta i sorta, starost sadnice, proizvođač itd. Pravilnik o rasadničkoj proizvodnji predvidio je da se u prometu nalazi zdrav i sortno čist materijal!

O tome svjedoči dodatna dokumentacija koja prati sadni materijal, koju izdaju institucije koje nadziru proizvodnju. Tako je, među ostalim, Pravilnik predvidio i minimalnu veličinu pa se za maslinu kaže da treba biti visoka minimalno 100 cm, a debljina u zoni korjenova vrata najmanje 10 mm.

Odabir sadnice

No, kriteriji se nerijetko spuste ispod dopuštene granice i u prodaji se javlja preslab, nježan materijal, nespreman za prilagodbu i početak života na stalnome sadnom mjestu. Jedan od uzroka je i to što se maslinine sadnice još uvijek znatno više traže nego stoje domaće rasadništvo u mogućnosti proizvesti. Neke od tih sadnica standardne su visine, ali su tanke i u uspravnom stanju održava ih tanki bambusov kolčić. Nedaća koja prati sadnice maslina je i njihov uzgoj u zaštićenu plasteniku, iz kojeg ponekad nedozrele izlaze u naokrutnijim, hladnim, zimskim uvjetima. Ako je u rasadniku bila gusta sadnja i porast se podupirao obiljem dušika, unatoč njihovu tamnozelenom, zdravom izgledu, u vanjskim uvjetima takve će sadnice pretrpjeti manji ili veći stres. Pri odabiru sadnica maslina bolje je odabrati dvogodišnju veću, zreliju, čvršću sadnicu, koja je zadnju godinu, ili bar zadnje mjesece vegetacije, provela na otvorenom.

Sadno mjesto

Sadnice se stavljaju u već iskopanu jamu. Ako je tlo pripremljeno strojem (rigolano), jama može biti i manjih dimenzija: za lončanice (masline u kontejneru) dovoljna je veličina 40 x 40 cm, za izdanke 80 x 80 cm. No, ako tlo nije rigolano, veličina se povećava i što je jama veća, uvjeti za razvoj sadnice su povoljniji. Na većem dijelu maslinarskih terena kritična je dubina, a ne širina. Ako je sloj zemlje plitak a matična podloga - kamen ploča položena koso ili čak vodoravno, treba ju razbiti ili strojem ili eksplozivom, da maslina može korijenjem prodrijeti u slojeve zemlje između kamena.

Sadnja

Na desetak centimetara od mjesta na koje dolazi sadnica zabosti kolac i to na stranu glavnog vjetra (bura, jugo). Kolac mora trajati 5-6 godina pa mora biti odeblji i impregniran. Može biti drven, od željeza, plastike ili betona. Na dno jame rasuti NPK gnojivo tipa 0:20:30 ili slično u količini 0,5 do 2 kg, ovisno o veličini jame. Oko kolca nagrnuti zemlju u obliku stošca. Na humak položiti sadnicu, potom rasplesti žile i rasporediti ih u krug niz stožac. Žile pokriti tankim slojem zemlje i dobro nagaziti. Uokrug sadnice uz rub jame rastresti oko 20 kg zrelog stajskog gnoja ili njegov nadomjestak. Pokriti slojem zemlje, nagaziti, rasuti uokrug 0,3 kg KAN-a, naliti obilno vode (barem 20 litara). Zatrpati jamu do vrha, oko sadnice učiniti plitku zdjelicu za hvatanje vode. Zavezati sadnicu debelim vezom uz kolac u obliku osmice, ako je potrebno na više mjesta, da se stabljika ne iskrivi.

Kako duboko saditi?

Ako se maslina posadi preduboko, a pritom je tlo teško i nepropusno, njezin porast je vrlo polagan. U težim slučajevima se može dogoditi da se mlada maslina jednostavno uguši. Preduboko posađenoj mladoj maslini samo manji dio vode dopire do korijena.Sadnicu treba staviti u zemlju do korjenova vrata, odnosno treba biti u zemlji do razine kao što je bila u vrećici ili vazi. Maslinu, smatraju neki stručnjaci, ipak bi trebalo saditi dublje. Sadnice masline u vrećama ili vazama imaju korijen već nekoliko centimetara ispod površine zemlje. Posadi 1i se maslina na stalno mjesto onoliko duboko koliko je u vrećici ili vazi, kod obrade tla oranjem ili okopavanjem sigurno će se korijen oštetiti. Tako posađena maslina imat će korijen blizu površine tla i teško će se oduprijeti naletima vjetra i suši. Koliko duboko, ovisi o više čimbenika: o sorti, o tlu, o položaju prema vjetru i sl. Sorte masline, koje razvijaju slabiji i površinski korijen i pri tome bujniju krošnju, svakako bi trebalo saditi dublje od onih koje imaju dubinski korijen i slabiju krošnju. U poroznom tlu se smije saditi dublje nego u teškom i nepropusnom tlu. Gdje su udari vjetra jači, treba saditi dublje nego tamo gdje je vjetar slabiji. Zaključak bi bio da se sadnica treba posaditi od pet do najviše dvadesetak centimetara dublje nego stoje bila u vrećici ili vazi.

Njega sadnice

Mladom stablu potrebna je stalna njega, a to znači česti obilazak i pregled. Tlo ispod sadnice treba održavati čistim, korov uništavati mehanički, a ne kemijskim sredstvima. Sadnicu zalijevati redovito, bolje s manje vode, a češće, nego s više vode, a rjeđe. Ne dozvoliti da mlado stabalce ožedni. Ako na stablo djeluje više vjetrova (jugo, levanat), valja staviti nove kolce u tom smjeru. Stabalce ne forsirati na rast tretiranom gnojidbom. Najesen u prvoj godini rasuti 0,25 do 0,30 kg NPK, a na proljeće isto toliko KAN-a. Rastom stabla doza se povećava. Gnojivo se rasipa ovršno, u krugu koji čini krošnja i zatrpava u tlo kopanjem. Provoditi redovitu zaštitu od bolesti i štetnika. Bolesti su iste kao na odraslim stablima (paunovo oko), a isti su i lijekovi, no doza može biti nešto manja. Od štetnika najopasniji je jasminov moljac i razne pipe koje grizu ili brste lišće. Koristiti kombinirana sredstva: u prahu, u tekućini i mehanička. U drugoj, najkasnije trećoj godini, oblikovati krošnju rezom, ako to nije učinjeno u času sadnje. Glavne grane razmaknuti i nagnuti na kut od 45 stupnjeva od tla nategom. Ne rezati stablo, osim u slučaju pojave vodopija koje remete zadani oblik krošnje i usporavaju rast glavnih grana.

Izvor: Gospodarski list, 01.02.2008.

 Komentari (0)
Ocijenite ovaj članak
Komentari
Trenutno nema komentara.
Za komentar kliknite ovdje.
Ispis  

Arhiva

26. srpanj 2014
Uvjeti uporabe
Izjava o privatnosti