Registrirajte se Prijava

Novosti

Svi članci   RSS

Oštećenim Šoltanima uskoro stižu i odšteta i mlade masline

 

 Posljedice katastrofalnog požara koji je proteklog ljeta devastirao desetinu otoka Šolte, Šoltani i danas osjećaju. Naime, za nastalu štetu u toj nepogodi nije im isplaćena ni jedna lipa, doznajemo od predsjednika Općinskog vijeća Šolte Vicka Kaštelanca. Požar je najviše štete nanio maslinicima, pretvorivši 2500 maslina u pepeo.

»Nekim obiteljima izgorjeli su cijeli maslinici. Štetu smo popisali i ona je procijenjena na milijun kuna. Taj je iznos za državu zanemariv, ali za nas je golem«, ističe Kaštelanac. Po riječima pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo, obnovu i razvitak Splitsko-dalmatinske županije Bože Sinčića, prve kune za naknadu štete Šoltanima uskoro će početi stizati. Prema njegovim riječima, osimu novcu, šteta će se Šoltanima pokušati nadoknaditi i dodjelom besplatnih sadnica maslina, kojima će se vatrom opustošeni predjeli pokušati opet oživjeti. Osim sadnjom maslina, Šoltani se posljednjih godina, uz pomoć županije, bave i sadnjom vinove loze i to »spašavanjem« autohtone sorte dobričić crni. Tako je u dvije godine diljem Šolte zasađeno 10.000 trsova te loze.

Dobričić je stara hrvatska loza koja je gotovo nestala u 19. stoljeću za vrijeme opake bolesti loze - filoksere. Sredinom 10. stoljeća domaće su sorte u hrvatskim vinogradima zamijenjene visokorodnim uvedenim sortama, prikladnim za masovnu proizvodnju. Za revitalizaciju dobričića, koji se najviše uzgajao na tradicionalno vinogradarskoj Šolti, lani je iz županijskog proračuna izdvojeno 70.000 kuna.

Mala gospodarstva

Dobričić, koji se od 1878. do 1890. masovno izvozio u Francusku, bio je vrlo cijenjen zbog intenzivne crne boje i bogata ekstrakta vina, a nerijetko je služio i za »popravak« vina slabije kakvoće. Danas Dobričića najviše, ali vrlo malo, ima na Šolti. Među šoltanskim je prioritetima, ističe Kaštelanac, i oživljavanje malih obiteljskih gospodarstava. »Naša poljoprivredna proizvodnja iznimno je mala. No, mi je zamišljamo u svrhu turizma. Najveći problem stvaraju male parcele. Kad se i pojavi neki veći poljoprivredni proizvođač, on jednostavno nema dovoljno veliku parcelu na kojoj bi mogao proizvoditi rentabilno«, naglašava Kaštelanac. U okrupnjavanju neobrađena poljoprivrednog zemljišta pomoć su opet zatražili od županije.

Izvor: Irena Dragičević, Vjesnik, 05.02.2008

 Komentari (1)
Ocijenite ovaj članak
Komentari
By Mladen Varenina @ 5. veljača 2008 5:57
Možda bi Šoltani mogli spas naći u zadružnom udruživanju, umjesto okrupljavanju, jer nije uvijek niti sve krupno dobro, najbolje to pokazuje "Dobričić" svojim imenom i kvalitetom. Puno uspjeha u obnavljanju istog, kao i maslinika, nadajmo se da će država prepoznati ovaj doista velik problem otoka Šolte i ne samo njega.
U svakom slučaju mi smo uz vas.

PZ Kantarača otok Rava

Za komentar kliknite ovdje.
Ispis  

Arhiva

2. prosinac 2008
Uvjeti uporabe
Izjava o privatnosti