Antičke lunske masline svoje plodove - a poneka daruje i tri kvintala - uglavnom autohtonih nacijepljenih sorti, prepuštaju prvoj suvremenoj uljari u Lunu, pa se i otočani s toga sjevernoga kljuna Paga mogu podičiti ekstra djevičanskim uljem vrhunske kakvoće. Na pragu ga prodaju po stotinjak kuna! Zađete li u jesen u lunske drmune, slika je antička: mozaici od oštra vapnenca, minijaturne pjace i trgovi na živim kamenim pločama, milenijski puteljci med suhozidom i metuzalemske masline svaka s pripadajućim dvorom. U stvarnost vraća samo poneki zvuk iz suvremena svijeta.
Usprkos brijunskim i kaštelanskim spomenicima prirode starima navodno i tisućljeće i pol, lunske masline zadivljuju na različite načine. One su uglavnom kompaktna debla kapitalnih promjera, pa bi zaista bilo jako zanimljivo točno istražiti i njihovu starost. Za maslinu je svojstveno da kroz dugi vijek gubi središnje glavno stablo, a pokrajnji se izbojci vežu i srastaju. Je li to ista biljka? I oko Luna je mnogo takvih maslina, ali još više onih kompaktna debla, zbog običaja starih stanovnika da u drmunima s maslinama drže volove i sitnu stoku, koje bi pobrstile i svaki pupoljak, a ne samo nove mladice iz donjega divljega dijela biljke. Tako su masline i cijepljene na visini iznad dosega osovljene stoke, pa sada kad stoke nema ispod oblice u krošnji na donjim granama, rastu sitni divlji plodovi. Kada je doista posijana lunska maslinova šuma, a kada su je ljudi počeli kultivirati i nacjepljivati suvremena bi znanost uskoro mogla i egzaktno odgovoriti.
Šezdesetih je godina 20. st. počelo mjerenje izotopom C 14, a ta je metoda, inače primjenjivija na fosilima, vjerojatno rabljena na Brijunima i u Kaštelima. Metoda s radioaktivnim ugljikom ovisi o pravilnu uzimanju uzorka, oscilira +/- 50 godina. S najmanje dvadesetak grama uzorka, primjerice iz središnjega dijela rahle masline i .oko 1500 kuna, analiza se i sada može napraviti na našem institutu, kaže dr. Nada Horvatinčić sa zagrebačkoga Instituta Ruder Bošković.
Novije su dendrokronološke računalne metode za koje je potreban uzorak od pedesetak godova u nizu. Riječ je zapravo o brojenju godova, a bitan je broj godova u određenome presjeku, a softver uzima u obzir niz parametara, širinu godova, položaj, strane, uvjete i brzine rasta itd.Tako dobivamo odgovor na osnovi broja godova u određenome presjeku, primjerice jedne deblje grane, pa to preračunamo u prsnom (1,3 m od tla) promjeru stabla kojem želimo odrediti broj godova, odnosno godina, kaže mladi (29) doktorant Stjepan Mikac sa Šumarskoga fakulteta, koji i sam s kolegama s FERa kreira programe. U praksi više se radi u svijetu, pa i u susjednoj Sloveniji. Nove su metode i ultrazvuk niskih frekvencija, koji je dosta skup ili zabušivanje metalne igle koja mjeri otpor odnosno razliku kod svakoga ranoga i kasnoga goda. Kako bilo da bilo, mitski izgled svetog drveta isprepletena s čistim kamenom, čija se stabla ne vode po parcelama nego obiteljskim prezimenima, uljem nas samo dariva i mazi, a izgledom zaista uči.
Tijelom žilavi i kvrgavi poput starih maslina, a duhom «mei» poput svetoga ulja, stanovnici «prove od Paga», paškoga sjevernoga kljuna, koji sada ni s bližim Rabom nije povezan, imaju svoj životni ritam. Sve iz svijeta čuju i vide, ali stoljetne i tisućljetne masline i gromače gledaju i po njima programiraju životni «softver». Brzi su samo automobili otkad je od Novalje do Luna asfaltirana cesta, više je posjetitelja od otvaranja trajektne linije, a pripustili su k sebi i novu tehnologiju prerade masline. I to na svoj način, malo po malo, a prototip 1997. načinili su Željko Badurlna i Željko Kocijan. Tako sada s antičkih stabala proizvode ekstra djevičansko maslinovo ulje.
- Navikli na svoju šumu, kada dođemo u druge maslinarske regije pitamo se: gdje su masline i maslinici? - govori Bernardin Kocijan, čija je obitelj uz Badurine, Barlčeviće i Makarune i održala maslinarstvo u lunskoj šumi, pravome spomeniku prirode. Divlje masline uglavnom su nacijepljene autohtonom oblicom (i u novoj tehnologiji ugodna je pikantna okusa) danas se beru ranije (Dušnidan - skale van, govore), a prošle godine do Svih svetih berba je već bila gotova. Tako je promijenjena nekadašnja navika da se masline beru prezrele radi lakše meljave. Mnogo je ljudi blisko lunjskim maslinama, od znanstvenika i stručnjaka, udruga za baštinu, svećenika I fratara, slikara, pisaca i drugih umjetnika, zaljubljenih vlasnika i proizvođača do običnih ljudi koji, kada Ih vide, ne mogu ne vratiti se opet. Znanstvene metode i spoznaje danas već omogućuju da se od vjetrova, kiša i sunca umorni metuzalemi malo konkretnije podupru.
Izvor: Rajko Polić, Večernji list, 14.02.2008.