Sadnja maslina

 O pripremi tla za podizanje novih nasada maslina govorila je dipl. ing. agr. Gordana Dragun, stručna savjetnica u zadarskom uredu HZPSS-a istaknuvši:
- Priprema tla za podizanje novih nasada iziskuje i određene predradnje, a pripreme uvjetuju teren na kojem se podižu novi nasadi maslina. Položaj maslinika određuje se na temelju raspoloživog zemljišta, utjecaja dominantnih vjetrova i vodno-zračnog režima u tlu. Stoga maslinu valja saditi na južnim stranama, na prozračnim i propusnim tlima. S obzirom da stablo masline ostaje dugo godina na jednom mjestu pripremi tla potrebno je pokloniti posebnu pažnju od čišćenja terena, melioracijske gnojidbe do rigolanja i dubokog oranja. Kod čišćenja terena potrebno je očistiti sav korov, grmlje, drvenaste kulture, iskopati korijenje i poravnati površinu tla, naglasila je Dragun dodajući kako je prije rigolanja i dubokog oranja, a u cilju povećanja plodnosti tla na temelju pedološke analize potrebno izvršiti melioracijsku gnojidbu. Razmak između redova i razmak između sadnica je sedam metara. Sorta se izabire ovisno o mogućnosti nabave (orkula, sitnica, leccino, coratina, carolea, pendolino...). Sadnja se vrši u jesen ili u rano proljeće.

Štetnici u masliniku

Sadnja se preporučuje kad prođe opasnost od mogućih mrazova, a moguća je i u ranu jesen na otocima. O zaštiti masline govorio je dipl. ing. Ivan Šimičević upozorivši maslinare na brojne štetnike i bolesti koji napadaju maslinu.
- Štetnici i bolesti smanjuju kakvoću ploda i ukupan urod te ugrožavaju stabla masline. Iako medu štetnicima najveće gospodarske štete uzrokuju maslinova muha, maslinov moljac i maslinov medić, valja štiti masline od štetnika kao što su gubava uš, crna maslinova uš, maslinov potkornjaš, maslinov svrdlaš i drugi. Medu bolestima najveće štete uzrokuju paunovo oko, rak masline, čađavica masline i gnjiloća ploda, kazao je Šimičević dodajući kako je pravodobno utvrđivanje nazočnosti štetnika u masliniku vrlo važno za odluku o načinu provođenja mjera suzbijanja. Prilikom primjene različitih sredstava zaštite maslinari se trebaju posavjetovati sa stručnjacima. O pripremi tla i podizanju vinograda govorio je dipl. ing. agr. Zvonimir Vlatković.- Svima je znano da je vinova loza (Vitis vinifera) biljka specifičnih zahtjeva. Dobro uspijeva na pjeskovitim, kamenitim, sušnim i škrtim područjima, u nas na većim nadmorskim visinama. Kod pripreme tla i podizanja vinograda nakon kemijske analize tla krajem ljeta ili rano u jesen, valja obaviti melioracijsku gnojidbu u preporučenim količinama mineralnog gnojiva te potom obaviti rigolanje. Razmak sadnje u vinogradu ovisi o mehanizaciji za obradu vinograda, o uzgojnom obliku i o nagibu terena. Bolja kvaliteta grožđa postiže se manjim opterećenjem po čokotu, a razmak redova ovisi prvenstveno o mehanizaciji za obradu. U završnom dijelu predavanja uslijedila su brojna pitanja maslinara i vinogradara na navedenu temu.

Izvor: Mile Marić, Zadarski list, 21.02.2008.