LABINCI - Oko dvadeset tona maslina prošlo je prvog dana rana kroz pogone Erino ulja, nove uljare u poslovnoj zoni Labinci, koja je jučer uz kratku prigodnu svečanost prvi put otvorila svoja vrata. Smještena na površini od četiristo kvadrata, uljara je opremljena najnovijom tehnologijom renomirane švedske firme Alfalaval, koja joj omogućuje preradu maslina na svjetskom nivou i u vrlo kratkom roku, kapaciteta od tri tone na sat.

UMAG - Prvo maslinovo ulje s Umaštine poteklo je u utorak u uljari Cuj u Farnažinama. Riječ je o sorti leccino Luciana Perina iz susjednog sela, koji je na preradu donio tonu i pol plodova. Uljara je u vlasništvu vinara i maslinara Danijela Kraljevića, koji je pogon kapaciteta 700 kilograma na sat otvorio prije četiri godine.

Prigodnom svečanošću održanom jučer na puntarskoj Obali započeli su još jedni »Dani maslina«. Manifestacija koja ove godine doživljava svoje 14. izdanje, za razliku od dosadašnjih, koje su imale prvenstveno turističko-promotivni karakter, ove je godine ponajviše oslonjena na gospodarsku, odnosno poljoprivrednu komponentu, naglasio je Branko Karabaić, direktor TU TZO Punat, institucije koja je uz Općinu glavni organizator devetodnevne maslinarske fešte.

Jučer su s probnim radom počele vodnjanske uljare Agroprodukta, San Lorenzo, zatim uljara u Balama, dok je ona u Baredinama u pogonu još od prošlog vikenda. Predstojeći vikend radit će veći broj uljara, premda ne punim kapacitetom. Berbu će uvjetovati i vremenske prilike.

Uljarska zadruga Veli Iž posljednja je tvrtka koja je ostala veloiška jer sve ostalo je privatizirano. Zadruga je osnovana još 1010. godine i ima 192 zadrugara. Planiraju proizvoditi eko maslinovo ulje, koje je ekstra kvalitetno i skupo, no velik im problem predstavlja nedostatak vode na otoku. Kako ističe Jasenka Banić, upraviteljica Uljarske zadruge, njihova je uljara specifična jer je, koliko ona zna, to jedina uljara na zadarskome području koja masline prerađuje na stari i novi način.

PAG/LUN - Ovogodišnja berba maslina je pri kraju, a rezultati su za čak 30 posto lošiji nego lani. Želimir Badurina, vlasnik uljare Lun, jedine na otoku Pagu, kaže da se ove godine proizvelo malo ulja, gotovo 50 posto manje nego lani.

SAVAR - Svaka prognoza o količini ovogodišnje prerade je nezahvalna, no zbog dugogodišnjeg sušnog razdoblja, ona je skromna, ističe Tomislav Letinić, voditelj savarske uljare Suha punta.

Berba i prerada maslina privodi se kraju. Većina od dvadesetak istarskih uljara završila je s preradom maslina, a predstoji još pakiranje ulja. Zbirni službeni podaci o rezultatima ovogodišnje berbe još nisu poznati. Županijski pročelnik za poljoprivredu Milan Antolović procjenjuje da je u Istri ove godine proizvedeno sto vagona ili tisuću tona maslinovog ulja.

Uljara na Zverincu, među najstarijima na Jadranu, izgrađena je 1746. godine. Zverinac u općini Sali, otok dužine šest kilometara, površine četiri i pol i najveće širine koja ne prelazi kilometar, nalazi se gotovo u zabačenoj otočnoj zajednici zadarskog arhipelaga, između nenastanjenog otoka Tuna Velog i sjeverne obale Dugog otoka, preko puta Božave. Podno 117 visokog vrha Klisa i brda Rutnjak pored uvale Kablin, Zverinac, Poripišće i Hervatin, Bože Škifića restorana Zverinac, 10 milijuna kuna vrijednog trajektnog pristaništa i Sonikovog dućana, živi tek 48 žitelja koje danonoćno čuva nebeski zaštitnik sv. Ignacije Lojola.

Maslinari u kupe, vlasnici uljara u špade. Tako bi se najkraće mogao sažeti naš jučerašnji obilazak zadarskih uljara u sezoni branja i mljevenja masline. U uljari smo zatekli namrgođena lica maslinara, ali i prerađivača ulja. Iza maslinara su četiri iznimno teška mjeseca u kojima su trebali finalizirati svoj cjelogodišnji trud, no dogodila im se suša.Tome su se uspjeli othrvati samo oni koji u svojim maslinicima imaju sustav za navodnjavanje, a takvih je zapravo malo.

Ovogodišnje neuobičajene vremenske prilike uvjetovale su daje prinos maslina nešto slabiji od prosjeka i postotak ulja u plodovima je nešto manji. Berba je u tijeku, a također i prerada ulja. Prema dogovoru uljara, cijena prerade je 1,30 kuna po kilogramu ploda. Dio uljara, kao što je uljara PZ Marina iz Marine, uljare Ivana Najeva u Najevima i Svincima i neke druge, nisu podizale cijene i ostale su na razini prošlogodišnjih, 1 kn/kg ploda.

Poskupljenje prerade maslina od 30 posto opravdano je jer su posljednjih šest godina poskupjeli svi energenti, kaže Damir Buntić, tajnik Udruge dalmatinskih uljara.- Kad smo se odlučili za povećanje cijena, odmah smo se ispričali našim vrijednim maslinarima, no ovo poskupljenje doista je neznatno u usporedbi s povećanjem cijena loživa ulja, struje i gnojiva - pojašnjava Buntić.

Dugogodišnjim problemima oko zbrinjavanja komine, otpadnog materijala koji se dobiva pri procesu proizvodnje maslinova ulja, na području Splitsko-dalmatinske županije, a u dogledno vrijeme i cijele Dalmacije, napokon bi mogao doći kraj. Zajednica maslinara i uljara Hrvatske i tvrtka Cemex Dalmacijacement pokrenuli su prvi pilot-projekt zbrinjavanja komine maslina u Republici Hrvatskoj. Projekt će trajati do kraja 2008. godine, a očekuje se da će njime biti prikupljeno i zbrinuto oko 5000 tona komine. Ona će se koristiti kao dodatak sirovim za proizvodnju cementa, i to na samom početku procesa proizvodnje.

Tvrtka Poljopromet otvorila je jučer moderni pogon uljare. Riječ je o specijaliziranim strojevima talijanske marke  čija ukupna vrijednost iznosi oko 2,2 milijuna kuna. Kapacitet postrojenja za prerađuje oko 1500 kilograma maslina na sat, a primjenjuje se tzv. hladna prerada bez centrifuge, što omogućava kvalitetnije ulje.

U Balama se njeguje i nastavlja maslinarska tradicija. Mladi se maslinar Emanuel Grubić odvažio i kupio pedesetak godina staru uljaru koja je simbol tradicije toga kraja. Uljara »Grubić« u Balama tek se otvorila, a već je u punom pogonu. Naime, berba maslina upravo je počela, stoga uljara danonoćno radi na njihovoj preradi.

U novu uljaru San Lorenzo Olive, koja je jučer svečano otvorila svoja vrata, Silvano Puhar, Danilo Gambaletta, Mirko Car i Anton Brajković uložili su više od milijun eura. Riječ je o četiri obitelji maslinara iz Pule i Vodnjana koje će svoje ekstradjevičansko maslinovo ulje na tržištu plasirati pod nazivom Brist olive.

Pred maslinarima i uljarima je teška godina: dok jedni pozivaju da ona prođe bez poskupljenja, drugi traže 30 posto više cijene otkupa maslina. Sezona je branja i prerade maslina, a među dalmatinskim uljarima nema sloge oko cijene otkupa. Dok se jedni zauzimaju za lanjske cijene od kune za kilogram, drugi opravdavaju podizanje cijena od 1 kune i 30 lipa zbog, kako kažu, poskupljenja svih energenata.

Dalmatinske uljare od 10. listopada povisit će cijene prerade maslina za najmanje 30 lipa po kilogramu ploda. Dalmatinski proizvođači maslina tako će umjesto dosadašnje jedne kune, koju su ionako dobivali poticajem Ministarstva poljoprirede, preradu svojih maslina plaćati kunu i 30 lipa, ili čak kunu i 50 lipa u pojedinim uljarama.

Prije točno 15 godina vodički poduzetnik, građevinski inženjer Ante Duvnjak preuzeo je GP Vodice i postao većinski vlasnik tvrtke Vodice, registrirane za građenje, inženjering, trgovinu i usluge. Bila bi to sasvim obična, doduše uspješna, tvrtka da ne investira u još jednu djelatnost, posve netipičnu za građevinska poduzeća - u preradu i proizvodnju maslinovog ulja.

CENTAR MASLINOVA ULJA

SV. IVAN – VODICE - HRVATSKA

Očito je da Ante Duvnjak, uspješni poduzetnik iz Vodica, nije slučajno odabrao ime za jedan od najsuvreminijih objekata takvog tipa u Hrvatskoj. Ako je suditi po njegovoj viziji i konceptu, uistinu će sve prirodno gravitirati u taj Centar koji će novim tehnologijama, edukacijom, stručnošću i nadasve profesionalnim pristupom privlačiti ne samo maslinare već i potrošače, kako domaće tako i inozemne, koji će na jednom mjestu moći vidjeti, kušati, educirati se i družiti, sve u cilju podizanja kulture maslinovog ulja na jednu novu razinu koju Dalamcija definitivno treba i zaslužuje, jer poznato je da najbolje pretpostavke za postizanje najvećeg kvaliteta - ultra extra upravo ima hrvatsko priobalje (autohtone sorte, sastav tla, mikro klima, broj sunčanih dana, kao i niz drugih prednosti u odnosu na sve ostale zemlje Sredozemlja, a to znači i svijeta, što i same te zemlje znaju i priznaju).